Uz uobičajeno rigidno-restriktivnu monetarnu politiku koja ne donosi ništa osim ekonomskog tapkanja u mjestu, te bolno nepostojeću viziju reindustrijalizacije, Hrvatska je ovih dana dobila još jedan proračun koji je samom sebi svrha. Proračun je to koji ne vodi nikud osim prema zaštiti međunarodnog položaja trenutnih protagonista političke vlasti, zadanog u vrlo problematičnim, gotovo neokolonijalnim okolnostima.

Opširnije...

Hrvatska je gotovo četiri puta premašila vanjski dug čitave bivše Jugoslavije, koji je u trenutku raspada SFRJ iznosio oko 12,5 milijardi dolara. Hrvatska trenutno duguje 60 milijardi dolara. S obzirom da je 1990., samostalno promatrana u okviru Jugoslavije, dugovala samo 3,5 milijardi dolara, dug je zapravo povećala 17 puta.

Kada udjel inozemnog duga u BDP-u prijeđe 80 posto, što se Hrvatskoj dogodilo još prije sedam godina, država se smatra visoko zaduženom. Prošlu godinu okončala je s udjelom od 101,8 posto ukupnog inozemnog duga u BDP-u. Daleke 1990. godine vanjski dug SFRJ je iznosio oko 12% BDP-a. Još poraznije zvuči podatak da su sve jugo-države trenutno dužne oko 180 milijardi američkih dolara, tj. najmanje 14 puta više nego što je dug SFRJ iznosio 1990. Sve to govori da su ove države nepokolebljive u teško razumljivoj autodestrukciji i odlasku u dužničko ropstvo. Slovenija i Hrvatska nalaze se u kritičnoj zoni visoke zaduženosti jer zajedno duguju oko 120 mlrd. dolara. Srbija, Makedonija, Crna Gora i BiH ubrajaju se u red umjereno zaduženih zemalja.

Opširnije...

Nakon ulaska u Evropsku uniju, hrvatsku ekonomiju očekuje još jedna «nagazna mina». Zbog napuštanja Srednje evropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA), carine prema susjednim zemljama regije skočit će u rasponu od jedan do čak gotovo 60 posto.

Opširnije...

Dvadesetak godina ustajale ekonomske dogme, tako bi se karikaturalno mogla nazvati monetarna politika Hrvatske narodne banke od osamostaljenja. Betoniranje tečaja domaće valute bio je osnovni zadatak svih guvernera i predsjednika vlada, a kako vidimo i najnoviji čelnik HNB-a Boris Vujčić ne namjerava odstupiti. Usporedno s time, ozloglašena, ali do danas najgorim dijelom i preživjela «škegronomika» je od devedesetih nalagala beskonačno zaduživanje, uništavanje domaće proizvodnje i bjesomučan uvoz – što je prilično povezano s politikom tečaja.

Opširnije...

Dvadeset i dvije godine jedna od najpopularnijih zabluda glasi: ekonomiju mogu spasiti samo strane investicije. Ova nedorečena i samopotcjenjivačka ideja postala je općim mjestom, svojevrsnim fetišem među domaćim «analitičarima», novinarima i političarima.

Takvo razmišljanje još se donekle moglo shvatiti prije petnaestak godina. U drugoj polovici devedesetih svi su živjeli u velikoj zabludi da će spas od tadašnje, pljačkaške, nacionalističke vlasti donijeti ta toliko željena tržišna ekonomija, u kojoj će svatko zarađivati u skladu sa sposobnostima, gdje će «božja ruka tržišta» sama eliminirati kriminalce, nelojalnu konkurenciju, prodavače robe sumnjive kvalitete i donijeti pravedne cijene usluga.

Opširnije...