Jagma za zauzimanje jakih ekonomskih pozicija pojačava se dok se bliže dva bitna događaja. Prvi su parlamentarni izbori, a drugi je sve izvjesniji slom domaće ekonomije.
Uoči izbora vrše se pritisci na one koji bi trebali preuzeti vlast. Najjača presija dolazi iz redova jakih poslovnih grupacija i nekolicine osoba koje bi u nas trebale glumiti inačice odavno viđenih američkih tink – tenkova, naravno proliberalne orijentacije.

Opširnije...

Čak 40 posto bogatstva nalazi se u rukama tek jednog postotka kućanstava u svijetu, a broj bogatih kućanstava u 2010. godini povećan je za 12 posto, pokazuje studija Boston konzalting grupe. Sjedinjene Američke Države, koje su bile najveći generator ekonomske krize, imaju najveći broj milijunaških kućanstva (5,2 milijuna) ili 1,3 posto više nego u 2009 godini. Slijede Japan (1,5 milijuna) a Kina je treća (1,11 milijuna).

Opširnije...

Prije nekoliko dana sjedio sam u prostranom i elegantno uređenom uredu jednog uglednog i uspješnog zagrebačkog poslovnog čovjeka i pokušavao ga uvjeriti da pomogne neke aktivnosti Srpskog privrednog društva «Privrednik» kao što je stipendiranje siromašnih učenika i studenata. Molio sam ga, također, da nam svojim iskustvom i poznanstvima pomogne kako da ljude, na područjima devastiranim ratom, organiziramo i pomognemo im da pokrenu neki posao kako bi mogli živjeti od svog rada i kako bi mogli prehranjivati svoje porodice.

Opširnije...

Obrazovani mladi ljudi s fakultetskim diplomama, u većini zemalja Europske unije, preko noći su postali novi fenomen modernog kapitalizma. U Španjolskoj nazivaju ih generacijom tisuću eura (mileuristas). Nedavno su masovno izašli na ulice iz protesta prema obespravljenosti te zbog činjenice da je stopa nezaposlenosti u ovoj zemlji, narasla do 43 posto, za one ispod 25 godina.
U susjednom Portugalu stanje je još gore, pa tamo imaju “generaciju 500 eura”. Broj pripadnika ove skupine kreće se oko 900.000 i rade za “minimalce” nakon završetka školovanja.

Opširnije...

Hrvatska ekonomija nastavlja uvjerljivu, glavnu ulogu u filmu pod nazivom "U slobodnom padu prema dolje": samo u zadnjih godinu dana, najvažniji generator lošeg stanja, vanjski dug države narastao je za 1,2 milijarde eura, te se popeo na zastrašujućih 45,8 mlrd. eura.
Kronična nelikvidnost gospodarstva, izdavanje obveznica na emeričkom tržištu, promjena računanja duga kojom je porastao za 1,3 mlrd. eura, ogromna zaduženja javnih poduzeća i smanjenje poreza na dobit za trećinu, razlozi su zbog kojih dug poprima mastodontske razmjere.

Opširnije...